Da li volite probleme ili izazove?

Na trenerskom NLP treningu uče vas da budete trener, da držite treninge. Da biste to ostvarili morate grupi često da predstavljate određene sadržaje, da osmišljavate i izvodite svoje treninge. Znači, često nastupate pred grupom. Kada završite, i trener i članovi grupe, daju vam povratnu informaciju o vašem radu. U jednom takvom nastupu, ne sećam se na koju temu, često sam koristila reč „problem“. Koliko puta sam je upotrebila, to ne znam, ali da je jesam koristila – jesam. Šta ću kad je volim? U svojoj povratnoj informaciji jedna članica grupe mi je blago skrenula pažnju da bih možda mogla da izbacim reč „problem“, a kažem „izazov“. „Problem je jaka reč, može da uplaši ljude, a izazov će ih bolje motivisati“, reče mi ona. Ja se blago nasmeši, zahvalim i pomislim: „Hoće, baš. Koga je još briga za izazove?“

Koja je od ove dve reči vama bliža – problem ili izazov? Koja vas pokreće? Koja vam daje snagu? Sada ćete saznati zašto baš ta reč deluje baš na vas.

Metaprogram – smer delovanja

Ovo je moj omiljeni metaprogram jer mi je pomogao da sebe bolje razumem i da počnem da se menjam. On se odnosi na našu unutrašnju motivaciju koju imamo pri preduzimanju različitih akcija. Govori nam o tome šta nekoga motiviše, šta ga pokreće. Iako sam završila psihologiju i učila o motivaciji (šta je to, koje vrste postoje, šta je koji autor rekao o motivaciji), nisam mogla sebi da odgovorim na jedno pitanje: „Kako sebe da motivišem da nešto uradim?“ Sad mogu, sada znam odgovor.

Kada je u pitanju naš unutrašnji pokretač, naš motivator, ljudi se dele na dve grupe:

1. „od“ – ljude koji se kreću od nečega, koji izbegavaju negativne posledice, koji žele da spreče i izbegnu štetu;

2. „prema“ – ljude koji se kreću ka nečemu, ka ostvarivanju odeđenog cilja, ka postizanju nečega što žele.

Možete da postavite pitanje: „Zašto vam je važno ___(da imate novac, da obavljate ovaj posao, da budete pošteni…)?“ Slušajte šta vam ljudi odgovaraju. Na pitanje „Zašto vam je važno da imate više novca?“ neko će odgovoriti: „Ne želim više da budem siromašan, moram da pobegnem iz ove rupe od stana, da se otarasim ove krntije od auta, da više ne idem na letovanje na kredit, da ne kupujem odeću na rasprodajama, da se oslobodim ove muke i besparice“. Neko drugi će odgovoriti: „Želim da budem bogat, da kupim onu veliku kuću, da vozim brza kola, da odem na letovanje, da nosim skupu odeću, da uživam u životu i budem bezbrižan“. Onim što govore ljudi vam ovaj metaprogram daju kao na dlanu. Ali, pre toga, koje su karakteristike ljudi „od“ i ljudi „prema“ da biste mogli da prepoznate ko je ko.

„OD“

Motiviše ih izbegavanje loših posledica i problematičnih situacija. Pokreću se tek kada se javi problem.Čim reše problem, čim se loš osećaj smanji ili nestane, njihova motivacija pada. Problem im je da održe motivaciju na ostvarivanju cilja. Njima mora da bude loše da bi se pokrenuli, a kada se pokrenu, kreću se dok taj loš osećaj ili opasnost ne prođe. Često se desi da stanu, pa onda čekaju da se opasnost opet nadvije nad njima da bi nastavli put. Ako opasnost bude baš velika, a loš osećaj baš jak, mogu da se blokiraju. Odlično uočavaju loše strane nekog plana i ono što je u njemu izostavljeno, šta su njegove potencijalne slabosti. Odlično predviđaju moguće teškoće i šta sve može da krene kako ne treba (mada se to najčešće i ne dogodi). Rešavanje problema i rad pod pritiskom su im jača strana Često se osećaju pozvanim da prisustvuju neugodnim situacijama. Pažnju im privlači sve ono što može da pođe naopako. Loše postavljaju prioritete.

Kako ćete ih prepoznati: Po rečima – ne želim, sprečiti, kontrolisati, otarasiti se nečega, ukloniti, rešenje, problem, razrešiti, držati se dalje od nečega. Oni govore o onome što ne žele, o onome što žele da izbegnu, što žele da spreče.

Kako ih motivisati: Treba im ukazivati na moguće posledice koje slede ako nešto ne urade – šta loše može iz toga da nastane. Njima je važan odgovor na pitanje: „Šta je najlošije što može da se dogodi?“ Ako mogu da prihvate to „najlošije“, od akcije verovatno nema ništa, a ako ne mogu, pokreću se. Kod njih nagrade ne deluju, kazne su efikasnije, ali treba biti oprezan. Ako se kazne neumereno koriste, navići će se na njih i opet neće reagovati. Preterano oštra kazna može da ih blokira.

„PREMA“

Motivisani su postignućem, ciljem, krajnjim rezultatom, onim što treba da ostvare. Mogu dugo i predano da rade na ostvarenju svoga cilja. Dobro određuju prioritete. Važne su im pohvale i nagrade. Nagrade treba shvatiti u najširem smislu, ne samo kao predmete koji imaju materijalnu vrednost. I dobar osećaj može da bude nagrada. Ako se često koriste materijalne nagrade, može se desiti da se naviknu na njih, pa čak i da prestanu da rade ono što ne donosi nagradu. Ono što može da bude loše je da nekada ne uočavaju ili umanjuju prepreke koje ih očekuju na putu do cilja. Tako se desi da se često blokiraju kada se jave teškoće.

Kako ćete ih prepoznati: Po rečima – postižem, dostižem, ostvarujem, cilj, idem prema, uključujem, idem napred, izazov… Oni govore o onome što žele, o onome što ostvaruju, o onome što uspevaju, o onome što dobijaju.

Kako ih motivisati: Naglašavajte im ono što će dobiti, šta će ostvariti, šta će postići kada poslušaju vaš predlog. Kako im to što predlažete pomaže u ostvarivanju njihovog cilja – to je ono što im je važno.

Za kraj

Naravno, i „od“ i „prema“ su ekstremi, krajnje kategorije. Većina nas je negde između. U određenom kontekstu naginjemo više „prema“ , dok u drugom kontekstu naginjemo više ka „od“. Sada se na kontinuumu nalazimo tu gde se nalazimo, to je činjenica. Pitanja su: „Gde želim da budem?“ i „Šta ću sve da uradim da tu dođem?“ Kada na ta dva pitanja odgovorimo, možemo da započnemo proces promene.

Mislim da nije potrebno da vam kažem u kojoj grupi se ja nalazim, to je više nego jasno. Kada sam osvestila ovaj metaprogram kao da su se oblaci razišli, bilo mi je jasno – samo problemi, teškoće, ono loše me pokreće. Na nagrade ne obraćam pažnju, ali kazne deluju. Prosto, takva sam. Kada sam počela da obraćam pažnju na ono što govorim i shvatila koliko često govorim „ne, ne želim, ne mogu“, bilo mi je muka od sebe same. Bilo je krajnje vreme da nešto menjam i počela sam da menjam, malo po malo, korak po korak. Kao ona koleginica sa početka teksta nikada neću biti – to nisam ja, ali neću više biti ona stara ja koja samo zna za probleme. Sada, s vremena na vreme upotrebim i reč „izazov“, ubeđujem sebe kako je dobro postaviti i ostvariti neki cilj, vodim računa o rečima koje izgovaram, trudim se da se udaljim od one „od“ strane i približim onoj „prema“ strani kontinuuma. Ovo kretanje ka „prema“ strani je posao koji se nikada neće završiti, to je nešto trajno, nešto što obavljam iz dana u dan. Da li će biti i kretanja unazad? Verovatno, ali to nije važno. Važno je da sam počela, da sam napravila prvi korak. Sada nema povratka na probleme, mogu samo napred u nove izazove.

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Katarina Pavićević

Unesite sigurnost, lakoću i vedrinu u svoj život. Poboljšajte svoje roditeljstvo, međuljudske odnose i budite zadovoljni sobom. Možete to. 

Najnoviji članci

Pet jezika ljubavi 

Pet jezika ljubavi, Geri D. Čepmen, Kosmos izdavaštvo, Beograd, 2017 Kako znate da vas neko voli? Po čemu to prepoznaje? Šta taj neko treba da

Porodične sablasti 

Porodične sablasti, Bruno Klavije, Fedon, Beograd, 2021 Oduvek sam osećala da ne počinje sve sa mnom. Ni u mom životu nije sve počelo sa mnom,

Moj newsletter

Jednom sedmično pišem vam priče koje će vam dati snagu da krenete ka uspehu, pobedi, ka novim, srećnijim, snažnijim i ispunjenijim vama. Možete to.   

0
Voleli bismo da čujemo vaše mišljenje, molimo vas da pošaljete komentar.x